Vrste poezije

narodna

autorska (umjetnička) Prema temi

 

domoljubna (rodoljubna, patriotska)

religijska

ljubavna

misaona (refleksivna)

pejzažna (opisne, deskriptivne)

socijalna

satirična Prema obliku

 

-antički oblici

anakreontske pjesme

ditiramb

elegija

himna

oda

idila

epigrami
 

-francuski

kancona

rondo

rondel

balada


-romanski oblici


-španjolski

romansa

glosa


-talijanski

sonet

sestina

madrigal
 

-Sažeti oblici

aforizmi

epigrami

epitaf

maksima

sentenca


-Satirični oblici

satirična pjesma

(socijalna; politička)

parodija

travestija


-ORIJENTALNE LIRSKE VRSTE
RUBAIJA (perzijski četvorka) kratka je refleksivna lirska pjesma od četiri stiha, koji se rimuju po shemi aaba (prvi, drugi i četvrti stih imaju istu rimu na kraju, dok je treći stih nerimovan). U toj čvrstoj i zbijenoj formi izražavaju se različite jezgrovite misli o svijetu, koje su obično prožete duhovitom ironijom. Iz perzijske poezije, gdje ju je proslavio Omer Hajjam, ona je prenesena u arapsku i tursku poeziju. Kod nas su je njegovali bošnjački pjesnici Bašagić, Dikić, Catić i dr.
GAZEL (perzijski ghazal, pjesma ašiklija) pjesma je sastavljena od najmanje deset stihova raspoređenih u strofe od po dva stiha (distihe), koje su povezane višestruko ponovljenom rimom. Po sadržaju je to prvobitno bila ljubavna pjesma, u kojoj su pjesnici izražavali ljubavnu čežnju, s naglašeno tužnim osjećanjem, ali je postepeno postala refleksivna pjesma s mističkom inspiracijom, ili, pak, s religioznim mislima i naglašenom moralističkom tendencijom. U tom smislu gazel je naročito usavršio veliki perzijski pjesnik Hafiz. Iz perzijske i arapske poezije ta pjesnička forma je kasnije prešla i u poeziju evropskih naroda. (Poznati su gazeli velikog slovenačkog pjesnika Franca Prešerna).
KASIDA je pjesma koja po formi predstavlja prošireni gazel; sastoji se od najmanje petnaest, a najviše od 99 distiha, tj. od trideset do skoro dvjesto stihova, s jednakom rimom na kraju svakog drugog stiha (aa, ba, ca, da itd.). Sadržaj joj je mogao biti didaktičan, refleksivan ili prigodan. Obično se govorila na javnom mjestu, pa je imala određenu namjenu: da hvali, kudi, proslavlja ili oplakuje.